Hannah Arendt

  • Margarethe von Trotta
  • Njemačka, Luksemburg, Francuska
  • 2012.
  • 113'
  • 12
Režija
Margarethe von Trotta
Scenarij
Pamela Katz, Margarethe von Trotta
Glumci
Barbara Sukowa, Axel Milberg, Janet McTeer, Julia Jentsch
Direktor fotografije
Caroline Champetier
Montaža
Bettina Böhler
Producent
Bettina Brokemper, Johannes Rexin
Produkcija
Heimatfilm Production
Festivali i nagrade
Valladolid IFF – Silver Spike za najbolji film
Njemačke filmske nagrade 2013 – Nagrada za izuzetno filmsko ostvarenje, najbolja ženska uloga
Guild of German Art House Cinemas 2013 – Najbolji nacionalni igrani film
Europske filmske nagrade (EFA) – Nominacija za najbolju žensku glumicu (Barbara Sukowa)

Margarethe von Trotta, redateljica koja se istaknula filmovima feminističke tematike, donosi film o Hanni Arendt, jednoj od najvećih intelektualki 20. stoljeća. Film prati Hannino izvještavanje sa suđenja nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu za The New Yorker koje će rezultirati njezinim čuvenim konceptom o banalnosti zla. Koristeći se snimkama sa suđenja te pričom koja povezuje povijesti triju država, redateljica uprizoruje neutaživu filozofsku znatiželju i strast za razmišljanjem. Za naslovnu ulogu u filmu Barbara Sukowa osvojila je nagradu njemačke filmske akademije (Deutscher Filmpreis) te nominaciju za nagradu Europske filmske akademije (EFA).

 

Iz kritika

Pametno povezivanje razmišljanja i života Hanne Arendt samo je djelić onoga što čini ovaj inteligentni triler vrijednim superlativa. – Exclaim
Jedan od najtežih zadataka u filmskom stvaranju jest učiniti ideje privlačnima i zanimljivima na ekranu. ‘Hannah Arendt’ je iznimno uspješan primjer jednog takvog pokušaja. Scena završnog govora upućenog studentima jedna je od najboljih razrednih scena na filmu i sjajna lekcija o hrabrosti. – The Hollywood Reporter

 

 

Margarethe von Trotta

Margarethe von Trotta jedna je od vodećih figura novog njemačkog filma i jedna od najznačajnijih autorica feminističkog filma. Nakon svog nezavisnog prvijenca, “Drugo buđenje Christe Klages” (1978.), snimila je važne i kontroverzne filmove kao što su “Sestre ili ravnoteža sreće” (1979.) i “Marianne i Juliane” (1981.), koji joj je osigurao mjesto u povijesti kinematografije kao prvoj redateljici s osvojenim venecijanskim Zlatnim lavom.